OTKRIVENJE



Veletrgovac Salamon

Inače zašto Salamonovo učenje i Salamon bi tako dat u Bibliji to je isto mudrost Božja. Veletrgovca Salamona. Preteča svih veletrgovaca svijeta. Prvi čovjek koga Biblija tako nazva.

"U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest. "

Da nam Bog pomogne da prepoznamo nove veletrgovce. Jer i oni svoje bogastvo obilježavaju istim brojem kojim je Bog obilježio Salamonovo blago.

Čak se njihovi ideolozi smatraju direktnim Salamonovim naslednicima i naslednicima Hirama.

Tako da je mudrost Božja odredila da ovo uđe u Bibliju kako bi bili upozoreni o čemu se radi.

Da prepoznamo zvjer i njen broj. I da znamo da će veletrgovci zavladati svijetom. I da niko neće moći niti prodati niti kupiti,a da se ne pokloni i primi broj Salamonovog zlata.

"I trgovci zemaljski plaču nad njom(vavilonom novim) i tuguju jer im trga više niko ne kupuje"

Tako će današnji trgovci koji sa najvećim veletrgovcem svijeta rade plakati kada se naplati vavilonu.

Još tu ima o kraljevima koji se dolazahu pokloniti mudrosti prvog veletrgovca i kraljevima koji se danas klanjaju veltrgovcu svijeta.

Nema greške.


3. SALOMON VELETRGOVAC

Salomonovo brodovlje

(26) Kralj Salomon je sagradio brodovlje u Esjon-Geberu, koji je kralj Elata, na obali Crvenoga mora, u zemlji edomskoj. (27) Hiram je poslao na tim lađama svoje sluge, mornare koji su poznavali more, sa slugama Salomonovim. (28) Oni otploviše u Ofir, uzeše odande četiri stotine i dvadeset talenata zlata i donesoše ih kralju Salomonu.

Posjet kraljice od Sabe

#10Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona iskuša zagonetkama. (2) Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu. (3) Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti. (4) Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, (5) jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. (6) Tada reče kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. (7) Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula. (8) Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost! (9) Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da činiš pravo i pravicu." (10) Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. (11) Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja. (12) Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevače; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas. (13) Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju.

Salomonovo bogatstvo

(14) Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata, (15) osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavača-potukača i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. (16) Kralj Salomon načini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; (17) i načini trista štitića od kovanog zlata; za svaki je štitić utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska šuma. (18) Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. (19) Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava. (20) Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. (21) Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. (22) Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treće godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseći zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. (23) Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću. (24) Sav je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. (25) Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuđe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

Salomonovo bogatstvo u kolima

i konjima

(26) Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuću i četiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuća konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. (27) Salomon je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Šefeli. (28) Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljači uvozili su ih iz Koe za određenu svotu. (29) Kola se dovozila iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela; a konj se plaćao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljača dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.